ONLAJN

29-30 JUN, 2020

Tematske sesije

Prednosti cirkularne ekonomije: ekonomska i poslovna opravdanost

Naše društvo zasniva se na rastu koji je velikim dijelom ostvaren na štetu prirodnih bogatstava i životne sredine. Vrijeme je da iskoristimo sve prednosti prelaska na cirkularnu ekonomiju i prepoznamo praktične mogućnosti koje ona pruža za zaštitu životne sredine, pretvaranje otpada u resurse za ponovnu upotrebu, uštedu troškova i veću dobit. Kraj ere izobilja je realnost i u toku je sagledavanje najboljeg načina za ubrzanje kretanja prema cirkularnoj ekonomiji uporedo s procesom tranzicije. Ova sesija istražiće ulogu preduzeća i ekonomije koja podrazumijeva kruženje materijala i njegovu ponovnu upotrebu u pronalaženju rješenja koja će zadovoljiti promjenljive potrebe i želje potrošača, u svijetu ograničenih resursa. Osim toga, kroz konkretne primjere upravljanja otpadom od hrane preko cirkularne ekonomije, kao i načine za uspješno usvajanje modela cirkularnog poslovanja –  ova sesija predstaviće mapu puta za uspješnu tranziciju.

Inovacije za budućnost

U trenutku izuzetnog tehnološkog napretka, zemlje nastoje da se maksimalno prilagode novoj realnosti podstičući inovacije u svim oblastima, posebno u domenu digitalizacije i korišćenja otvorenih podataka. Značajni tehnološki pomaci na svjetskoj sceni – od kojih pominjemo samo neke – internet inteligentnih uređaja (IoT), vještačku inteligenciju (AI),  projekte kulturne i kreativne industrije,  uveliko transformišu način na koji naše društvo funkcioniše.

Ako ste zainteresovani za diskusiju o konvergenciji novih digitalnih, bioloških i fizičkih tehnologija, zelenoj konkurentnosti, izazovima i prednostima na pragu četvrte industrijske revolucije  – ovo je sesija za vas.

Online konferencija Zeleni dani 2020 su mjesto okupljanja lidera iz poslovnog svijeta, istraživača, programera iz istraživačkih instituta i privrede, koji žele da razgovaraju o dinamici nastalih promjena podstaknutih tehnološkim napretkom. Inovacije i ulaganje u Istraživanje i razvoj (R&D) neophodni su faktori stvaranja konkurentske prednosti i ekonomskog rasta, dok nas revolucionarno brzi ritam promjena podstiče da preispitamo dosadašnji razvoj i pronađemo načine za stvaranje inkluzivnog, održivog i humanijeg društva.

U susret ambicioznim klimatskim ciljevima do 2030. godine

Planeta se sve više zagrijava, a dokazi za to su očigledni. Prethodna 2019. godina bila je druga najtoplija godina u istoriji, dok su posljednjih pet godina bile najtoplije u istoriji mjerenja. Uragani, šumski požari i poplave koštali su svijet 150 milijardi dolara samo prošle godine, a očekuje se da će se gubici privrede i preduzeća povećati zbog decenijskog porasta prirodnih katastrofa – direktno povezanih s klimatskim promjenama. Koncentracija CO2 u atmosferi veća je nego bilo kada u poslednjih 800.000 godina,  i mada je značajno opala usled pandemije koronavirusa, to ne može imati dugoročni učinak na globalno zagrijavanje ako vlade ne počnu da prelaze na čistiju energiju.

 Da bi ispunile obećanje iz Pariza, zemlje treba da revidiraju svoje Nacionalno utvrđene doprinose (NDC) kako bi ispunile ambicioznije klimatske ciljeve – osiguravajući tako da emisije budu manje za 50% do 2030. godine i da se postigne karbonska neutralnost do 2050. Pored uvođenja ambicioznijih ciljeva za emisije, Evropski zeleni dogovor predstavlja mapu puta za postizanje održivosti ekonomije EU – koja će pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike u svim oblastima politike osigurati pravednu i inkluzivnu tranziciju. Da li će Pariski sporazum zaživjeti do kraja 2020. godine?

Turizam od 2020. godine: dugoročno planiranje oporavka

Kriza izazvana koronavirusom ozbiljno je uticala na turističku privredu, ali uz odgovarajuće mjere koje bi podržale opstanak sektora – turizam – kao integralni dio Agende za održivi razvoj igraće ključnu ulogu u budućim planovima za oporavak. Iako krajnje neizvjesne, prve projekcije Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija sugerišu da će međunarodni dolasci turista opasti za 20% do 30% u ovoj godini, u poređenju s podacima iz 2019. godine, što bi globalno moglo ugroziti više od 100 miliona radnih mjesta u turizmu. U Evropi, koja bilježi polovinu dolazaka svjetskih turista, situacija je posebno teška za zemlje koje zavise od turizma. U Jugoistočnoj Evropi, Crna Gora je među najosjetljivijim zemljama po pitanju gubitaka u turizmu izazvanih pandemijom – najviše zato što se oslanja na turizam za dvije petine ukupnih prihoda tekućeg računa – daleko najviše u cijeloj Evropi.

Može li usmjeravanje napretka prema razvoju niskokarbonskog turizma pomoći zemljama da se stabilno oporave i stvoriti trajne ekonomske i socijalne prednosti?